Povijest kave Biljka Pržena kava Globalni svijet kave Zdravlje i kava Spravljanje kave Savršena kava Recepti s kavom Forum

Kupnja, prodaja, zamjena kućnih i profesionalnih aparata, mlinova, usluga i pribora za kavu. Uključi se:

Oglas kava pribori

Proučite umjetnost spravljanja cappuccina i drugih kavinih napitaka:

Latte art

 

KNJIGA O KAVI

Prva hrvatska knjiga o kavi!!! Naručite ovdje:

Kava-knjiga o kavi

Prihvatiti Informacije o knjizi
Prihvatiti Pogledaj sadržaj
Prihvatiti Kontaktiraj autora
Prihvatiti Naruči knjigu odmah!

NAJAVE

LM - METAR

Napravite najbolji Latte Macchiato - jednostavno - pomoću našeg Latte Macchiato metra:

Latte machiato metar

ZABAVA

Nasmijte se uz viceve o kavi i zabavite se uz "coffee snake" igru:

Zabava

Vi ste ovdje: Home > Povijest kave > Prva kavana u Hrvatskoj
 

Prva kavana u Hrvatskoj

Kavana

U vrijeme kada većina europskih gradova dobiva prve kavane, otvara se prva kavana i u Hrvatskoj. Otvorio ju je u Zagrebu trgovac Leopold Dun ili Duhn 1748. godine. Gosti su kod Duna, osim kave, mogli popiti čaj i čokoladu. Kavu je nabavljao u Nizozemskoj, koja je u to vrijeme prednjačila u trgovini s kavom. Stari dokumenti iz 1756. godine spominju Valentiusa Horru, još jednog od prvih zagrebačkih “caffeariusa”.

Do konca 18. stoljeća otvara se veliki broj raskošno uređenih kavana. U drugoj polovici 19. stoljeća kavanski život postaje vrlo popularan, što pogoduje otvaranju kavana i u ostalim hrvatskim gradovima. U njima se sastaje društvena elita gdje vodi burne filozofske rasprave o raznim temama, a posebno o kulturi i politici. Kavane s razlogom počinju nazivati “platonskim akademijama”. Ovdje su stizali vodeći europski listovi, a gostima je na raspolaganju bio i besplatni telefon.

Glavne zagrebačke kavane bile su smještene na Harmici – središnjem gradskom trgu. Gradski vodič iz 1892. godine opisuje ih slijedećim riječima:
 “Na južnoj strani trga poredane su velike kavane, ispred kojih su namješteni stolovi pod platnenim šatorima na prostoru ukrašenom cvijećem i zelenilom, gdje mogu gosti boraviti u ljetno doba. Ugodno je boraviti na tom mjestu, jer tu kola mnogobrojno občinstvo, osobito u jutro za vrijeme dnevnog sajma, na koji dolazi seljaštvo iz okolice u slikovitih svojih nošnjah.”
Kavana zagrebNa mjestu današnjeg hotela Dubrovnik poslovala je Velika kavana (Grand Caffe) koja je ujedno bila mjesto za obavljanje raznih burzovnih transakcija. Na uglu Praške ulice i današnjeg Trga bana Josipa Jelačića radila je najposjećenija Narodna kavana. Na južnoj strani Harmice poslovale su još tri kavane: Croatia, New York i Evropa, dok je na istočnoj strani, na mjestu Gradske štedionice, radila kavana “K vječnom svjetlu”. Na suprotnoj, zapadnoj strani, nalazila se “Leibnerova kavana”. Na sjevernoj strani trga bile su smještene dvije kavane, Merkur i Royal.

Jednu od poznatijih kavana izvan Harmice, popularnu Palainovku, otvorio je na Vrazovom šetalištu 1837. godine, Matija Pallain. Titula najotmjenije i najljepše zagrebačke kavane dugo je pripadala kavani Corso. Tijekom 19. stoljeća, pečat zagrebačkom kavanskom životu davale su: Kazališna kavana, Kavana Medulić, Central, Zagreb i Mala kavana. Otmjeni bečki kavanski stil bio je uzor mnogim kavanama koje ga manje ili više uspješno oponašaju. Iznimku je činila “prva bosanska kavana” koju je otvorio Mehmed Husenšević u Petrinjskoj ulici 1906. godine.

Današnja zagrebačka Gradska kavana otvorena je 1930. godine. Mogla je primiti 600 gostiju u zatvorenom prostoru i 300 gostiju na otvorenom. Uređena je u stilu Art decoa koji se pojavio u Parizu pet godina prije njenog otvorenja i bila je jedna od najljepših i najluksuznijih u gradu. Druga polovica dvadesetog stoljeća donosi novi stil prilagođen suvremenoj dinamici života. Klasični, prostrani kavanski prostori nestaju. TrgZamjenjuju ih brojni, prostorno znatno manji caffe – barovi, u čijoj ponudi dominantno mjesto ima espresso, a gosti se uz kavu znatno kraće zadržavaju. Devedesetih godina 20. stoljeća otvara se mnoštvo novih kafića. U 21. stoljeće Hrvatska je ušla s više od 18.000 registriranih ugostiteljskih objekata od kojih je najviše caffe – barova. Ovaj trend je nastavljen i u prvim godinama 21. stoljeća, tako da su kafići definitivno postali najčešći i najpristupačniji ugostiteljski objekti.