Kava bez kofeina

Na tržištu je prisutna i kava kojoj je oduzet kofein. Namijenjena je osobama koje iz različitih razloga žele izbjeći kofein, ali se ne žele odreći uživanja u kavi. Trend kave bez kofeina krenuo je iz Njemačke gdje je 1820. godine proizvedena prva ovakva kava. Švicarska je također poznata po popularnosti kave bez kofeina. U ove dvije zemlje nalaze se najpoznatiji proizvođači bezkofeinske kave. Istinski ljubitelji prave kave vrlo rijetko će posegnuti za kavom bez kofeina jer se tijekom procesa odstranjivanja kofeina iz zrna izgubi i značajan dio aromatičnih sastojaka. Za odstranjivanje kofeina iz zrna koriste se tri metode.

Prva je tradicionalna metoda koju je početkom 20. stoljeća razvio njemački kemičar Ludwig Raselius. Temelji se na korištenju mlaza pare usmjerene na zrna, usljed čega se ona otvore, prošire i postanu porozna. Zatim se takva zrna izlažu djelovanju metil-klorida. Kofein se razgrađuje, zrna se zagrijavaju na 40°C - 70°C i ponovno izlažu djelovanju vodene pare.

Drugi, najviše korišteni “švicarski vodeni proces”, usavršen 1980. godine,  uključuje namakanje neprženih zrna u vodi i odstranjivanje kofeina pomoću ugljikovih filtara. Zrna se namaču te ispiru i do 10 puta, sve dok razina kofeina ne padne na 0,1 %, koliko dopuštaju propisi Europske unije za dekofeiniziranu kavu. Osnovni nedostatak ove metode je što se s kofeinom iz zrna uklanja i sav okus. Kako bi se kavi povratio izgubljeni okus, sva voda u kojoj se namakala mora ishlapjeti. Okusi se na taj način uspijevaju sačuvati, izlučuju se i brizganjem se ponovo vraćaju u dobro posušeno zrnje. Ova tehnika je spora, ali je sigurna za zdravlje jer ne uključuje korištenje kemikalija.

Trećom, često korištenom metodom, u zrna se pod vrlo velikim tlakom, ubrizgava ugljični dioksid (CO2) ili propan, plinovi koji uklanjaju kofein, ali ne i okus. Ovaj postupak poznat je kao Zosel-proces i prvi put je primijenjen u Njemačkoj 1905. godine.

Sva tri postupka za otklanjanje kofeina iz kave možda će uskoro postati suvišni obzirom da je na Madagaskaru nedavno otkrivena nova biljna vrsta kave - “Coffea buxifolia”, čija zrna uopće ne sadrže kofein. Ova kava još nije kultivirana i komercijalno se ne koristi jer ima pretjeranu gorčinu.

Svi su izgledi da će umjesto prirodno uzgojene kave bez kofeina na tržište prije doći genetski modificirana kava. Kava je zbog svoje prirode i komercijalnog značaja, među prvima je postala predmetom interesa genetičkog inženjerstva. Uvođenjem gena koji smanjuje količinu kofeina u stanicama zrna kave, američki stručnjaci za genetski modificirane organizme već su uspjeli promijeniti prirodnu genetsku strukturu kave. Samo je pitanje vremena kada će se na tržištu pojaviti tzv. GMO kava bez kofeina.